Višenamjenski kanal Dunav – Sava

Prema UN/ECE klasifikaciji međunarodnih plovnih putova iz 1992. godine i od strane Hrvatske 1997. godine potpisanog AGN ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja, projekt VKDS potrebno je izraditi prema parametrima V.b klase.

Dovršetkom izgradnje kanala Rajna - Majna - Dunav europska mreža plovnih putova je na najkraći način spojena s morima. To omogućava da prekomorski promet stigne vodenim putem direktno do najvećeg broja europskih država.

Izgradnja višenamjenskog kanala Dunav - Sava prvi je korak u stvaranju kvalitetnog prometnog koridora Podunavlje - Jadran, koji bi uz plovnu magistralu Europe (Rajna - Majna - Dunav) bio najpovoljniji kombinirani put od Jadrana do srednje Europe, kao i veza Republike Hrvatske Dunavom do crnomorskih luka.

Višenamjenski kanal Dunav - Sava od Vukovara do Šamca je jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata od velikog značenja za razvoj riječnog i kombiniranog prometa, poljoprivrede i vodnog gospodarstva Hrvatske. Trasa kanala dužine 61,4 km hidrografski je većim dijelom položena užim područjem ili koritom rijeke Vuke, Bosuta, Biđa i Berave. Većim dijelom prolazi preko poljoprivrednog zemljišta i koritima prirodnih vodotoka, a manjim dijelom zemljištem pod šumskom vegetacijom.

Važnost VKDS osim povezivanja plovidbenih sustava u Europi je višenamjensko - uređenje površinske odvodnje, izgradnja i funkcioniranje drenažnog sustava, izgradnja novih melioracijskih sustava površinskog i podzemnog odvodnjavanja, stabilnost razine postojeće proizvodnje i povećanje kapaciteta za novu proizvodnju i ostalo.

Trasa kanala duljine cca 61,4 km od Dunava kod Vukovara do Save kod Šamca podijeljena je u četiri posebne dionice:

1. dionica od km 0+000 do km 10+000 Dunavsko područje
2. dionica od km 10+000 do km 19+000 Nuštarska greda
3. dionica od km 19+000 do km 48+000 Središnji dio
4. dionica od km 48+000 do km 61+400 Savsko područje

Obzirom na kotu terena, sastav tla i hidrotehničke uvjete plovidbe poprečni presjeci kanala s popratnim nasipima se mijenjaju. Duž cijele trase kanala je predviđeno devet tipskih profila kanala (oznake od A do I). U pojedinim tipskim profilima mijenja se širina dna, položaj berme te nagibi pokosa.

Širina dna kanala je 34,0 m, dubina vode 4,0 m, nagib stanica 1:3, a širina vodnog lica 58,0 m između dunavske i savske brodske prevodnice (od km 9+845 do km 35+050 i od km 37+980 do km 60+925). Standardni plovni gabarit je 42,0*2,5 a slobodni plovni gabarit ispod mostova je 58,0*9,1 m.

U naselju Cerna od km 35+050 do km 37+980 poprečni presjek kanala je pravokutnog oblika u dužini 2930 m s proširenjem postojećeg korita rijeke Bosut i Biđ. Omočeni presjek korita na toj dionici je 70,0*4,0 m.

Osnovni parametri V.b klase plovnog puta, mjerodavni vodostaji Dunava, Save i kanala, ostalih prometnica i prostornih planova uvjetuju dimenzije dunavske i savske brodske prevodnice kao najsloženijih objekata na kanalu kao i vrstu, broj i dimenzije ostalih objekata na kanalu. Ostali pretpostavljeni objekti na kanalu su:

• dva pristaništa (Vinkovci i Cerna)
• dvije crpne stanice
• četiri ustave
• dva derivacijska kanala
• jedan sifon
• četiri željeznička mosta
• sedamnaest cestovnih mostova
• jedan pješački most (Cerna)
• devet križanja trase kanala s cjevovodom (naftovod, plinovod, vodovod, kanalizacija, telekomunikacija)
• šesnaest križanja s dalekovodima različitog napona.