Studija o utjecaju na okoliš regulacijskih radova na rijeci Dravi od 0 do 56 rkm

Za rijeku Dravu izrađena je 2008.g. „Studija o utjecaju na okoliš regulacijskih radova na rijeci Dravi od 0+000 do 56+000 rkm“. Studija je usvojena Rješenjem – Klasa: UP/I 351-03/07-02/71, Ur.broj: 531-08-1-1-2-10-08-20, izdanim u Zagrebu 21. studenog 2008.g.

Ukupna dužina toka rijeke Drave iznosi 749 km, od čega kroz Hrvatsku 305 km. Površina sliva rijeke Drave u Hrvatskoj iznosi 6.038 km2. Rijeka Drava pritoka je rijeke Dunav s ušćem u Osječko-baranjskoj županiji na rkm 1382+300 Dunava, kod mjesta Aljmaš. Na području projekta karakteriziraju je nizinski miran tok, djelomična uređenost obale, prolazi kroz prirodan okoliš osim na pojedinim dijelovima kroz naselja (Osijek, Bistrinci, Nard). Do Osijeka meandrira, a nizvodno je mirnijeg toka, i s prevladavajućim akumulacijskim procesima.

Predmet Studije o utjecaju na okoliš regulacijskih radova na rijeci Dravi od 0 do 56 rkm je analiza mogućih utjecaja na okoliš predviđenih zahvata, regulacijskih radova, u cilju zaštite voda rijeke Drave. Područje utjecaja zahvata je samo korito rijeke Drave, a svi regulacijski radovi izvode se na koti srednjih vodostaja. Regulacija rijeke Drave radi se u svrhu osiguravanja stabilnosti korita i obale. Planirani zahvati u tehničkom pogledu odnose se na zaštitu priobalja, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja leda i nanosa. Regulacijski radovi provode se na dionicama gdje dolazi do intenzivnog erodiranja i/ili zasipanja obale sa ciljem dovođenja rijeke u stanje protočnosti sukladno dionicama istog vodotoka (uzvodno ili nizvodno) gdje su ti problemi manje izraženi ili ih nema.

Regulacijski radovi na rijeci Dravi u svrhu uređenja obale i korita rijeke Drave započinju još koncem 19. stoljeća. Radovi su se izvodili s istim ciljem kao i danas, a to je zaštita priobalja, učvršćenja obala, odnošenja plodnog zemljišta, plovidbe, obrane od poplava, provođenja leda i pronosa nanosa. Za izradu vodnih građevina korišteni su prirodni materijali i to dvije osnovne vrste materijala: fašinsko pruće i lomljeni kamen. Današnja tehnologija daje prednost izrade vodnih građevina bržim i jeftinijim načinima uz klasične materijale (fašinsko pruće i lomljeni kamen), ali se primjenjuju i novije vrsta materijala (geotekstil) u cilju smanjenja sječe vrbovog pruća od kojih se izrađuju fašinski madraci. Obzirom na karakter rijeke Drave te na činjenicu da regulacijski objekti nisu u potpunosti izvedeni na pojedinim dionicama javljaju se problemi stabilnosti korita (erodiranje i zasipavanje) te time i osiguranja plovnog puta.